Što su teniski Grand slam turniri i koliko ih ima?

Grand slam turniri u tenisu predstavljaju najznačajnije događaje u tenisu. Postoje četiri grand slam turnira i pobjednik svakog pored izdašne novčane nagrade dobija i 2.000 ATP poena.

Brojni šampioni stekli su status legenda tenisa tijekom desetljeća igranja na prestižnim turnirima. Izdvajaju se Novak Đoković, Rafael Nadal, Roger Federer i Pete Sampras kao četvorka s najviše osvojenih Grand Slam titula, iako tu ima i mnogih drugih velikih imena. U ženskoj konkurenciji prednjače Margaret Court, Serena Williams, Steffi Graf, Helen Wills, Martina Navratilova i Chris Evert.

Nekima je više odgovarala pariška šljaka, drugima beton u Melburnu ili New Yorku, a trećima londonska trava. Ipak, svi su oni postali veliki šampioni, ne samo u tenisu, već i na razini cijele povijesti sporta, zahvaljujući izvanrednim rezultatima i osvojenim grand slam titulama. 

Da biste se dodatno zabavili gledajući ovaj sport, iskoristite sjajne kvote na tenis na Formula online kladionici, i uz malo sreće mogli bi ste ostvariti lijepe dobitke. Sada ćemo se posebno osvrnuti na svaki od ova četiri impozantna turnira koji su u teniskim okvirima najvažniji sportski događaji u 2025. 

Tabela pokazuje osnovne informacije o sva 4 grand slam teniska turnira

Australian open – prvi teniski Grand slam u sezoni

• Lokacija: Melbourne, Australija
• Podloga: tvrda (beton)
• Vrijeme odigravanja: siječanj
• Nagradni fond: $96,500,000

Kada je u pitanju tenis Grand slam turnir koji otvara sezonu jeste Otvoreno prvenstvo Australije. AO open se igra u Melburnu svakog siječnja. Poznat je i pod nazivom "Sretni  Slam" (The Happy Slam) zbog svog prijateljskog i veselog postnovogodišnjeg ambijenta.

Kratka istorija AO open gren slem turnira

Prvi put je održan 1905. na travnatim terenima u Melbournu kada je nosio naziv Australasian Championships. Tijekom narednih desetljeća, turnir se igrao u različitim gradovima Australije, uključujući Sydney, Adelaide, Brisbane i Perth, a čak je dva puta bio organiziran i u Novom Zelandu. 

Tek 1927. godine preimenovan je u Australian Championships, da bi 1969. godine, na početku Open ere, postao Australian Open.

U prvih nekoliko desetljeća, udaljenost turnira od Europe i Amerike ograničavala je ovaj turnir na lokalni karakter, premda je bio uvršten na mapu najvažnijih. Igrači su ga izbjegavali jer je trebalo putovati brodom više od mjesec dana. Unatoč tome, turnir je postupno sticao prestiž i od 1924. godine dobio je status jednog od četiri najveća svjetska teniska natjecanja.

Tijekom Prvog svjetskog rata (1916.–1918.) i Drugog svjetskog rata (1941.–1945.) nije se održavao. Nakon ratova, mijenjao je lokacije sve do 1972. godine. Te godine donesena je odluka da se trajno preseli u Melburn, grad koji je privlačio najveći broj gledatelja i imao najbolje organizacijske kapacitete.

Od tada pa sve do 1987. godine, turnir se igrao na travnatim terenima Kooyong Lawn Tennis Cluba, no porast popularnosti i interesa doveo je do preseljenja u moderniji kompleks.

Godine 1988. Australijan Open doživio je prekretnicu preseljenjem u Flinders Park, danas poznat kao Melbourne Park. Ova promjena donijela je ne samo veći kapacitet za publiku, već i prelazak s trave na tvrdu podlogu.

Uvođenje pomičnih krovova na glavnim terenima omogućilo je igranje mečeva neovisno o vremenskim uvjetima, što je bio prvi takav slučaj među Grand Slamovima. Popularnost AO Opena naglo je porasla, a u prvoj godini u novom kompleksu posjećenost je skočila za čak 90% u odnosu na prethodnu godinu.

U narednim desetljećima, turnir je nastavio razvijati se i uvoditi inovacije. Od 2008. godine, umjesto dotadašnje Rebound Ace podloge, uveden je Plexicushion, a kasnije i GreenSet, kako bi se poboljšali uvjeti za igru.

Također, 2021. godine Australijan Open postao je prvi Grand Slam koji je u potpunosti eliminirao linijske suce, koristeći Hawk-Eye Live sustav za donošenje odluka.

Pogledajte grand slam 2025 kvote ako pratite najveće teniske turnire.

Legendarni šampioni i njihova dominacija u Melburnu

Australijan Open kroz povijest bio je poprište velikih rivalstava i rekordnih dostignuća. Novak Đoković je rekorder s 10 osvojenih titula, što ga čini neprikosnovenim kraljem Melbourna.

Margaret Court je najtrofejnija tenisačica s 11 titula, dok su Roger Federer (6) i Andre Agassi (4) ostavili neizbrisiv trag u Open eri.

Brojni epski mečevi, poput finala Đoković – Nadal 2012. koje je trajalo skoro šest sati, svjedoče o intenzitetu i prestižu ovog Australijan Opena.

Roland Garros – drugi teniski Grand slam u sezoni

• Lokacija: Pariz, Francuska
• Podloga: šljaka
• Vrijeme odigravanja: svibanj-lipanj
• Nagradni fond: €53,500,000

French Open (franc. Internationaux de France de tennis) drugi je teniski Grand Slam na ATP turu u godini. Prvi put se odigrao 1891. godine, a od 1978. jedini je turnir ove kategorije koji se igra na šljaci. Ovo je prestižni teniski turnir koji se svake godine održava na Stadionu Roland Garros u Parizu, pod organizacijom Francuske teniske federacije (FFT).

Otvoreno prvenstvo Francuske dolazi nakon Australian Opena, a prethodi Wimbledonu i US Openu. Tradicionalno počinje krajem svibnja i traje dva tjedna.

Nosi ime po slavnom francuskom avijatičaru Rolandu Garrosu, a ujedno je i najvažniji turnir na šljaci u svijetu, te jedini Grand Slam koji se igra na ovoj podlozi. Do 1975. bio je jedini veliki turnir koji se nije igrao na travi.

Zbog kombinacije spore podloge, visokog odskoka loptice i mečeva na tri dobijena seta u muškoj konkurenciji, Roland Garros se smatra jednim od fizički najzahtjevnijih turnira u tenisu, gdje su izdržljivost i taktička priprema ključni za uspjeh.

Upravo ovu zahtjevnost obilato je koristio Rafael Nadal tijekom karijere pomoću svog topspina, kada je brzorotirajuća loptica uvijek išla duboko. Znao je iskoristiti visok odskok koji je izraženiji na šljaci. Španjolac je na taj način tijekom cijele karijere samo 4 puta izgubio na ovom turniru, dok ima čak 112 pobjeda.

Koliko je teško osvojiti Roland Garros

A koliko ga je teško osvojiti govori podatak da Pete Sampras, jedan od najboljih servera u povijesti tenisa i osvajač 14 Grand slam titula, koji nikada nije osvojio Roland Garros – njegov najbolji rezultat bilo je polufinale 1996. godine. 

Sličnu sudbinu doživjeli su i mnogi drugi Grand slam prvaci koji nikada nisu podigli pehar u Parizu, poput Johna McEnroea, Franka Sedgmana, Johna Newcomba, Venus Williams, Stefana Edberga, Borisa Beckera, Lleytona Hewitta, Andy Murraya, Jimmyja Connorsa, Luisa Bruguere, Virginiye Wade  i Martine Hingis. 

McEnroei Edberg su jedini iz ove grupe koji su igrali finale, ali su oba puta poraženi u pet setova. I legendarni Roger Federer uspio je ovdje da podigne pehar samo 2009. kada je povrijeđeni Nadal ispao u četvrtfinalu od Soderlinga. 

Jedino je GOAT u tenisu po rezultatima, Novak Đoković, uspio tri puta da osvoji Roland Garros u Nadalovoj eri, pobijedivši Španjolca dva puta.

S druge strane, igrači čiji stil bolje odgovara sporijoj podlozi ostvarili su impresivne uspjehe na ovom turniru. Među njima su Rafael Nadal, Björn Borg, Ivan Lendl, Mats Wilander, Justin Henin i Chris Evert

Proširenje i modernizacija stadiona Roland Garros

Tijekom razdoblja od 2004. do 2008. razmatrani su planovi za izgradnju pokrivenog stadiona sa krovom, usljed sve češćih pritužbi na kašnjenje mečeva zbog vremenskih uslova. Postojale su čak i ideje da se turnir preseli izvan Pariza na novu lokaciju sa 55 terena, ali je 2011. donesena odluka da ostane na Stadionu Roland Garros, uz opsežnu rekonstrukciju i proširenje kapaciteta. 

Plan je predviđao izgradnju novog stadiona u blizini povijesnih staklenika u Auteuilu, modernizaciju postojećih terena i proširenje turnirskog sela.

Jedan od ključnih prijedloga bio je postavljanje krova na teren Philippe-Chatrier, rušenje Teren broj 1 i njegovo pretvaranje u zeleno brdo za gledaoce, kao i proširenje kompleksa prema istoku, prema botaničkoj bašti Jardin des Serres d'Auteuil. 

Međutim, radovi su naišli na pravne prepreke, jer su ekološke organizacije i drugi zainteresirani akteri pokrenuli niz sudskih sporova. Iako je gradska skupština Pariza u svibnju 2015. glasala  protiv proširenja, samo mjesec dana kasnije tadašnja gradonačelnica Ana Hidalgo potpisala je dozvole za gradnju, sa planiranim početkom radova u rujnu 2015. i završetkom do 2019. godine. 

Ipak, u prosincu iste godine, Upravni sud Pariza privremeno je zaustavio rekonstrukciju, ali je Francuska teniska federacija uspjela da dobije dozvolu za nastavak radova nakon žalbenog postupka.

Nakon završetka svih mečeva 2018. teren Philippe-Chatrier dobio je pokretan krov, dok je otvoren novi teren Simmone-Mathieu, kapaciteta 5.000 mjesta. Ovaj teren, nazvan po Simonne Mathieu, drugoj najuspješnijoj francuskoj teniserki u povijesti, poznat je po inovativnom dizajnu sa staklenim konstrukcijama koje podsjećaju na staklenike.

Tijekom pandemije 2020. turnir je prvi put održan u rujnu i listopadu, a novi krov na Philippe-Chatrieru omogućio je igranje mečeva bez obzira na vremenske uvjete, iako je broj gledatelja bio ograničen. Također, svi tereni u kompleksu opremljeni su reflektorima, čime su omogućeni noćni mečevi.

Struktura šljake na Rolan Garosu

Šljaka na terenima Roland Garrosa sastoji se od pet slojeva, koji omogućavaju specifična igračka svojstva:

1. Crvena ciglena prašina – površinski sloj koji daje prepoznatljivu boju terenu.
2. Drobljeni beli krečnjak – poboljšava stabilnost podloge.
3. Klinker (ostatak od sagorijevanja uglja) – doprinosi čvrstoći i izdržljivosti terena.
4. Drobljeni šljunak – pomaže u kontroli vlage i elastičnosti podloge.
5. Drenažni sloj od lomljenog kamena – osigurava odvodnjavanje terena, sprečavajući prekomjerno zadržavanje vode.
   
   
   
   

Wimbledon – treći teniski grend slem u sezoni

• Lokacija: London, Engleska
• Podloga: trava
• Vrijeme odigravanja: lipanj–srpanj
• Nagradni fond: £50,000,000

Wimbeldon je najstariji i najprestižniji teniski turnir. Održava se svake godine u Wimbeldonu, Londonu, pod organizacijom All England Lawn Tennis and Croquet Cluba, u suradnji sa Britanskim savezom za tenis na travi (LTA). 

Ovaj turnir je treći Grand slam u sezoni, dolazi nakon Australian opena i Roland Garrosa, a prethodi US Openu.

Prvi put je održan 1877. Vimbldon je poznat po tome što se igra na travnatoj podlozi, koja je stoljećima bila tradicionalna površina za tenis. Od 2019. dva glavna terena – Centralni teren i teren broj 1 – opremljeni su pokretnim krovovima, čime je smanjen rizik od kašnjenja mečeva zbog kiše. 

Ovaj turnir je jedini Grand slam koji i dalje poštuje noćni policijski čas, iako su, uz reflektore, mečevi sada dozvoljeni do 23:00 sata.

Tradicija Vimbldona i razvoj turnira

Turnir se tradicionalno igra krajem lipnja i početkom srpnja, počevši uvijek u ponedjeljak, a završava se drugog vikenda finalnim mečevima u muškoj i ženskoj konkurenciji. Osim pet glavnih kategorija, na programu su i natjecanja za juniore i pozivne turnire za veterane.

Kako bi se smanjio gubitak vremena zbog kiše, 2009. na Centralnom terenu je instaliran pomični krov, dok je sličan sistem uveden i na terenu broj 1 2019. godine. Te godine su napravljene i dodatne promjene, uključujući poboljšane tribine sa udobnijim sjedalima, stolove i 10 nezavisnih kamera po terenu koje prate svaki meč.

Turnir u Engleskoj ima strogo definiran bonton. Bijeli dres kod je obavezan za natjecatelje, kao i prisustvo kraljevske porodice na tribinama. Također, tradicionalno se konzumiraju jagode sa šlagom, često uz šampanjac.

Za razliku od drugih, Wimbledon minimizira reklamiranje, pa su brendovi poput Slazengera i Rolexa diskretno prisutni. Slazenger, koji od 1902. isporučuje loptice za turnir, drži najduži sponzorski ugovor u sportu.

Ko su svi osvajači Vimbldona kroz istoriju?

Biti Wimbledon grand slam prvak znači ući u tenisku elitu i ostati upisan u povijest bijelog sporta. Turnir je od svojih početaka bio simbol tradicije i vrhunskog sportskog dostignuća, a lista pobjednika obuhvata najveće teniske velikane. 

Evo kako izgleda pregled osvajača u muškoj singl konkurenciji:

• Najviše titula u istoriji:
• Roger Federer – 8 titula (rekorder)
• Novak Đoković, Pete Sampras i Vilijam Renšou – po 7 titula
• Björn Borg i Lawrance Doherty – po 5 titula
• Reginald Doherty, Anthony Wilding i Rod Laver – po 4 titule
• Boris Becker, John McEnroe, Fred Perry, Roy Emerson i Jimmy Connors– po 3 titule

Roger Federer drži rekord sa najviše osvojenih titula, dok je Björn Borg jedini tenisač koji je pet puta uzastopno osvojio Wimbledon (1976–1980), podvig koji je kasnije izjednačio i Federer (2003–2007).

Najuzbudljivija finala u povijesti Wimbledona

Wimbledon je poznat po epskim duelima koji su obilježili povijest tenisa. Među najdramatičnijim finalima izdvajaju se:

• 2008. Rafael Nadal – Roger Federer (6:4, 6:4, 6:7, 6:7, 9:7)
• Ovo finale često se naziva najvećim mečom svih vremena. Nadal je u epskoj borbi prekinuo Federerovu dominaciju.
• 2019. Novak Đoković – Roger Federer (7:6, 1:6, 7:6, 4:6, 13:12)
• Prvo wimbeldonsko finale koje je odlučeno u tie-breaku petog seta. Đoković je spasio dvije meč lopte i postao prvi prvak koji je osvojio titulu u finalu bez osvojenog brejka.
• 2001. Goran Ivanišević – Pat  Rafter (6:3, 3:6, 6:3, 2:6, 9:7)
• Ivanišević je postao najniže rangirani osvajač (bio je 125. na ATP listi), osvojivši titulu kao wild card.

Pandemija, sankcije i promjene na Wimbledonu 2025

Godine 2020. turnir je otkazan zbog pandemije COVID-19, što je bio prvi prekid natjecanja od Drugog svjetskog rata. Naredna izdanja održana su 2021. i 2022, s tim da je 135. izdanje donijelo značajnu promjenu – prvi put su se mečevi igrali i u sredini prvog tjedna turnira. Također, ova edicija je obilježila 100 godina Centralnog terena.

Međutim, 2022. bila je kontroverzna jer su igrači iz Rusije i Bjelorusije isključeni sa turnira zbog rata u Ukrajini. Kao rezultat toga, ATP, WTA i ITF su odlučili da ne dodijele rangirne poene za ovaj turnir.

Wimbledon 2025 će uvesti još jednu veliku promjenu – po prvi put u 147 godina dugoj povijesti, ljudski linijski suci biće zamijenjeni elektronskim sistemom za određivanje linija. Također, turnir će se održati od 30. lipnja do 13. srpnja 2025. godine.

US open – četvrti teniski grend slem u sezoni

• Lokacija: New-York, SAD
• Podloga: tvrda (beton)
• Vrijeme odigravanja: kolovoz–rujan
• Nagradni fond: $75,000,000 američkih dolara

US Open je četvrti i posljednji Grand slam u sezoni. U pitanju je, naravno, kao i prethodna tri, prestižni teniski turnir. Igra se na betonu, kao i Australijan open. Održava se svake godine u Queensu (New-York) pod organizacijom Teniskog saveza Sjedinjenih Američkih Država (USTA). 

Kratka povijest US opena

Prvi put organiziran davne 1881. pod nazivom U.S. National Championships, turnir je od tada postao jedan od najstarijih teniskih događaja na svijetu. Za razliku od ostalih Grand slamova, nikada nije bio otkazan ni tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, niti zbog pandemije COVID-19.

Od 1978. US Open se igra na akrilnoj tvrdoj podlozi u USTA Billie Jean King Nacionalnom teniskom centru, smještenom u Flushing Meadows–Corona Parku. Turnir generira značajna sredstva putem prodaje ulaznica, sponzorstava i TV prava, koja se koriste za razvoj tenisa širom Sjedinjenih Američkih Država.

Turnir obuhvaća pet glavnih natjecanja:

• Muški singl
• Ženski singl
• Muški dubl
• Ženski dubl
• Mješoviti dubl

Pored ovih kategorija, održavaju se i natjecanja za juniore, seniore i tenisače u invalidskim kolicima. Pravo nastupa imaju svi igrači koji su stariji od 14 godina.

Pravila tie-breaka i inovacije

Jedno od ključnih obilježja US opena je tie-break  sustav. Od 1971. do 2021. svaki set se završavao standardnim tie-breakom (prvi do sedam poena, uz dva poena razlike).

Od 2022. uveden je produženi tie-break za odlučujući set (treći kod žena, peti kod muškaraca), gdje se igra do deset poena, uz pravilo osvajanja dva poena razlike. Ova promjena je dio globalne standardizacije među Grand slam turnirima, sa ciljem ubrzanja igre i smanjenja fizičkog opterećenja igrača.

Najuspješniji osvajači Grend slem titula u istoriji

Osvojiti Grand slam titulu je izuzetno teško, a još je izazovnije oboriti rekorde na najvećim turnirima u tenisu. Ipak, kroz povijest su se izdvojili igrači i igračice koji su uspjeli da osvoje dvocifren broj Grand slam titula i obilježe sport svojim dominacijama.

U nastavku je jedinstvena tabela koja prikazuje najtrofejnije tenisače i tenisačice svih vremena, bez obzira na spol, rangirane po broju osvojenih Grand slamova:

Ova lista obuhvaća najveće legende tenisa koje su svojim uspjesima obilježile različite ere ovog sporta. Dok su pojedini dominirali na svim podlogama, drugi su svoju slavu stekli specijalizacijom za određeni Grand slam turnir – poput Rafaela Nadala na šljaci u Parizu ili Martine Navratilove na travi u Londonu.

Bile su ovo osnovne informacije poslije kojih vam teniski Grand slam turniri nisu više nepoznanica pogotovu ako ste prije čitanja bili potpuni laici. A ako niste, svakako ste neke stvari doznali. 

Ukoliko vas i druge teme iz svijeta tenisa zanimaju, saznajte Tko je Tea Kovačević, kakva je biografija Damira Džumhura, a dodatno se možete zabaviti i ako dobro znate kako funkcionira live klađenje.