Povijest Olimpijskih igara - prve Olimpijske igre i njihovo nasljeđe

Otkrijte povijest modernih Olimpijskih igara od 1896. u Ateni. Saznajte i detalje i o nastanku prvih Olimpijskih igara u antičko doba 776. godine p.n.e.

Olimpijske igre predstavljaju jedan od najvažnijih globalnih sportskih događaja. Njihova povijest se dijeli na dvije velike epohe: Antičke Olimpijske igre, koje su započele 776. godine p.n.e, i moderne Olimpijske igre, koje su obnovljene 1896. godine.

Prve moderne Olimpijske igre održane su 1896. godine u Ateni, simbolično na tlu gdje su se igre održavale prije nekoliko hiljada godina. Ove igre su se vremenom razvijale, uvodeći nova pravila, sportske discipline, uključujući i žene kao natjecateljice. Ljetnje Olimpijske igre u Parizu 2024. godine biće 33. po redu. Pogledajmo kako se razvijalo ovo prestižno natjecanje, od drevnih vremena do modernih dana.

Antičke Olimpijske igre 776. godine p.n.e. - Prve Olimpijske igre

Prve Olimpijske igre održane su 776. godine p.n.e, ili barem postoje pisani dokazi koji to potvrđuju. Međutim, postoje i tvrdnje da su igre možda održavane i mnogo ranije, čak 1.500 godina p.n.e. Naime, pronađena je iskopina u Olimpiji sa natpisom: “Asklepijad, pentatlonac, posvećuje ovaj disk Zevsu na 225. Olimpijadi”. Ako uzmemo u obzir da su igre održavane svake četiri godine, dolazimo do zaključka da su mogle početi oko 1.500 godina p.n.e.

Prema mitologiji, Herakle, sin Zevsa, osnovao je prve igre u čast svog oca nakon što je ispunio svih 12 zadataka. Ove igre imale su veliki kulturni i društveni uticaj u antičko doba. Tijekom njihovog trajanja, sklapala su se privremena primirja između zaraćenih polisa kako bi natjecatelji i gledatelji mogli nesmetano prisustvovati događajima.

Razvoj i značaj Antičkih Olimpijskih igara

Olimpijske igre su održavane u čast boga Zevsa i bile su mjerilo za vrijeme. Poslije njih su organizirani i drugi događaji poput Pitijskih i Delfijskih igara, koje su uključivale muziku, umjetnost, ples i pozorište. Igre su bile prilika za povezivanje ljudi iste vjere i jezika, čak i kada su bili u ratu.

Svetilište u Olimpiji, gdje su se igre održavale, dobilo je ime po planini Olimp, najvišoj planini u Grčkoj, gdje su prema mitologiji živjeli bogovi. Osim sportskih natjecanja, odigravali su se i vjerski rituali poput Eleusinskih misterija u čast Demetre i Persefone.

Sportske discipline u Antičkim Olimpijskim igrama

Učesnici igara bili su muški građani iz svih krajeva grčkog svijeta. Žene nisu smjele sudjelovati u muškim igrama, ali su imale svoje igre - Heraeje, u čast boginje Here. Natjecatelji su se nadmetali u disciplinama kao što su rvanje, borba pesnicama, trčanje, pankration (kombinacija rvanja i borbe pesnicama), konjske trke i petoboj. Igre su se održavale svakih četiri godine sve dok ih rimski car Teodosije I nije zabranio u 4. vijeku nove ere zbog njihovog paganskog porijekla.

olimpijski-krugovi

Kako je izgledala priprema za prve moderne Olimpijske igre?

Moderna era Olimpijskih igara počinje zahvaljujući predanom radu Pjera de Kubertena, francuskog sportiste, pedagoga i povjesničara. On je 1892. godine prvi put iznio ideju o obnovi Olimpijskih igara tijekom sjednice “Unije francuskih sportista”. Njegov cilj bio je da stvori sportski pokret koji će ujediniti sportiste iz cijelog svijeta i smanjiti političke i ekonomske tenzije.

Ključni korak desio se 1893. godine osnivanjem “Svjetskog sportskog kongresa”, koji je 1894. preimenovan u “Osnivački kongres Međunarodnog olimpijskog odbora” (MOO). Kongres je okupio 79 delegata iz 12 zemalja i 49 sportskih organizacija. Na osmom danu zasjedanja, 23. juna 1894. godine, osnovan je MOO sa 15 članova iz 12 zemalja.

Organizacija i pravila prvih modernih Olimpijskih igara

Prve moderne Olimpijske igre održane su 1896. godine u Ateni. Pjer de Kuberten prvobitno je bio protiv održavanja igara u Grčkoj, bojeći se da zemlja neće moći adekvatno organizirati događaj. Međutim, grčki predstavnik Dimitrios Vikelas ga je uvjerio u suprotno, a dodatni podstrek dao je i plan da se naredne igre održe u Parizu.

Na prvom kongresu usvojena su i osnovna pravila Olimpijskih igara:

Igre će se održavati u modernom obliku pod okriljem tradicije.
Svaka zemlja treba da šalje svoje najbolje predstavnike koji moraju biti državljani zemlje čije boje zastupaju.
Discipline su uključivale atletiku, sportove na vodi, klizanje, mačevanje, rvanje, boks, streljaštvo, gimnastiku, biciklizam i konjički sport.
U svim takmičenjima osim mačevanja mogu učestvovati samo amateri.
Komitet ima ovlaštenje da isključi zemlje i natjecatelje koji krše pravila.

Moderne Olimpijske igre održane 1896. godine

Prve moderne Olimpijske igre održane su od 6. do 15. aprila 1896. godine na stadionu Panathinaiko u Ateni. Sudjelovalo je 14 zemalja sa 241 takmičarem, koji su se natjecale u devet sportova i 43 discipline. Grčka vlada i privatni donatori bili su glavni financijeri događaja. Pobjednici su dobijali srebrne medalje, maslinove grančice i diplome, dok su drugoplasirani natjecatelji dobija li bakrene medalje, lovorovu grančicu i diplomu. Kasnije su nagrade promijenjene u zlatne, srebrne i brončane medalje.

Najuspješniji su bili grčki natjecatelji s 46 medalja, dok su najviše srebrnih medalja osvojili predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, čak 11.

Razvoj i važni događaji u istoriji Olimpijskih igara

Razvoj modernih Olimpijskih igara obilježili su mnogi važni događaji:

Olimpijske igre u Parizu 1900. godine bile su prve na kojima su se natjecale žene. Prva ženska šampionka bila je tenisačica Šarlot Kuper.
U Sent Luisu 1904. godine uvedena je praksa dodjeljivanja zlatnih, srebrnih i brončanih medalja.
Iste godine, George Eyser, sportista sa protezom, osvojio je šest medalja u gimnastici.
Na igrama u Stockholmu 1912. godine prvi put su sudjelovali natjecatelji sa svih pet kontinenata.
Umjetnička natjecanja bila su dio igara od 1912. do 1948. godine, dodjeljivane su medalje za djela povezana sa sportom u pet kategorija.
Prve Zimske Olimpijske igre održane su 1924. godine u Chamonixu, Francuska.
Igre 1936. godine u Berlinu bile su prve koje su prenošene uživo, ali su služile i kao propagandno sredstvo nacističke Njemačke.
Nakon Drugog svjetskog rata, Olimpijske igre 1948. godine nazvane su "Igre obnove".
Tijekom 1952. godine, Zimske igre u Oslu prvi put su otvorene od strane žene.
Prve Paraolimpijske igre održane su 1960. godine u Rimu.
Igre u Grenobleu 1968. godine bile su prve koje su prenošene uživo u boji.
Olimpijske i Paraolimpijske igre održavaju se u istom gradu od 1988. godine.
Od 1994. godine, Zimske igre se ne održavaju iste godine kada i Ljetne Olimpijske igre.
Na Igrama u Atlanti 1996. godine prvi put su učestovale sve nacionalne olimpijske komisije.
Ljetne i Zimske omladinske Olimpijske igre prvi put su održane 2010. i 2012. godine.

Danas su Olimpijske igre jedan od najvećih sportskih događaja na svijetu, okupljajući sportiste iz mnogih zemalja. Pogledajte koji su to Olimpijski sportovi za OI 2024. godine, među kojima ima i novih, veoma interesantnih disciplina. Ako želite dodatno uzbuđenje, pratite najbolje kvote za sportsko klađenje na sve sportove i fantastičnu ponudu igara na Formuli.